| |
Wreck Peltastis |
| |
|
U toku prijepodneva Belesisova posada od ukupno 11 mornara i časnika ukrcala je ukupno oko 500 kubika drveta. Kako se vrijeme počelo naglo pogoršavati, kapetan Belesis odlučio je napustiti nesigurnu luku u Jurjevu te se brod uputio prema Crikvenici i usidrio se ispred Selca. Belasis je, međutim, pogrešno procijenio snagu vjetra i mora pa njegova dva sidra i puna snaga motora nisu uspjeli izdržati nalete valova i mora. Kako je noć odmicala, bura je bila sve snažnija, a valovi sve veći. Oko pola dva ujutro krenula je prava katastrofa: orkanski udari bure snage 200 kilometara na sat brod su tjerali prema Krku. Tragedija bi možda bila izbjegnuta da je posada znala kako je dno između Selaca i Crikvenice pjeskovito pa se sidra nisu mogla zakačiti. Kako sidra nisu pomagala, Peltastis je pod udarom vjetra i valova dobio na brzini i snažno se zabio i razbio o hridine Šila i Klimna.
Vidjevši da brodu nema spasa, kapetan Theodoros Belesis postupio je poput pravog srednjovjekovnog viteza. Mornarima je rekao da se spase, no prije toga im je naredio da ga zavežu za kormilo.
Potonuo je sa svojim sedamdesetak metara dugim brodom, a more je uzelo i sedam mornara. Samo su se četvorica spasila.
Iako su lokalni ronioci iz Crikvenice već sljedeće godine na zapovjedničkom mostu opazili nagnutog čovjeka koji je stajao za kormilom, priča je ušla u legednu tek kad je austrijski ronilac Franz Mittzeng izronuo s fotografijama kapetana Belesisa zavezanog za kormilo.
Gotovo deset mjeseci Theodoros Belesis bio je pričvršćen za kormilo, prije nego što su ga oslobodili ronioci Centra za podvodna istraživanja iz Kostrene i sahranili na riječkom groblju Kozala.
|
|
| |
|
Wreck Peltastis
U toku prijepodneva Belesisova posada od ukupno 11 mornara i časnika ukrcala je ukupno oko 500 kubika drveta. Kako se vrijeme počelo naglo pogoršavati, kapetan Belesis odlučio je napustiti nesigurnu luku u Jurjevu te se brod uputio prema Crikvenici i usidrio se ispred Selca. Belasis je, međutim, pogrešno procijenio snagu vjetra i mora pa njegova dva sidra i puna snaga motora nisu uspjeli izdržati nalete valova i mora. Kako je noć odmicala, bura je bila sve snažnija, a valovi sve veći. Oko pola dva ujutro krenula je prava katastrofa: orkanski udari bure snage 200 kilometara na sat brod su tjerali prema Krku. Tragedija bi možda bila izbjegnuta da je posada znala kako je dno između Selaca i Crikvenice pjeskovito pa se sidra nisu mogla zakačiti. Kako sidra nisu pomagala, Peltastis je pod udarom vjetra i valova dobio na brzini i snažno se zabio i razbio o hridine Šila i Klimna.
Vidjevši da brodu nema spasa, kapetan Theodoros Belesis postupio je poput pravog srednjovjekovnog viteza. Mornarima je rekao da se spase, no prije toga im je naredio da ga zavežu za kormilo.
Potonuo je sa svojim sedamdesetak metara dugim brodom, a more je uzelo i sedam mornara. Samo su se četvorica spasila.
Iako su lokalni ronioci iz Crikvenice već sljedeće godine na zapovjedničkom mostu opazili nagnutog čovjeka koji je stajao za kormilom, priča je ušla u legednu tek kad je austrijski ronilac Franz Mittzeng izronuo s fotografijama kapetana Belesisa zavezanog za kormilo.
Gotovo deset mjeseci Theodoros Belesis bio je pričvršćen za kormilo, prije nego što su ga oslobodili ronioci Centra za podvodna istraživanja iz Kostrene i sahranili na riječkom groblju Kozala.
|